Deutschland

Njemački jezik i pojam "njemački narod" stari su više od tisucu godina, ali država koja je danas poznata kao Njemacka ujedinila se kao moderna nacionalna država  tek 1871., kad je utemeljeno Njemacko carstvo, kojim je dominirala Pruska. Austrija je ostala zasebno multietnicko carstvo još 50 godina). To je bio drugi njemacki Rajh, što se obicno prevodi kao carstvo ali znaci i kraljevstvo.

Prvi Reich - poznat kroz veci dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemaccih nacija - potekao je843. godine iz podjele karolinškog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki). Prvi Reich se održao u raznim oblicima do 1806. godine, kad se raspao zbog napoleonskih ratova. Od 1815. do 1871.godine Njemacka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država bilo u sastavu   Njemacke konfederacije (Deutscher Bund).

  Drugi Reich je proglašen 18.sijecnja 1871. u Versaillesu, a ukinut je (9. studenog 1918.).Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo izmedu dvije zemlje se nastavilo Francusko-pruskom ratu iz 181. (pobjeda Njemacke) i 1.svjetskom ratu (pobjeda Francuske).Njemacki je odstupila 1918. godine, a nakon gušenja njemacke revolucije, umjesto Drugog Reicha nastupila je demokratska Weimarska Republika.

    Zbog ratne naknade koju je Njemacka morala platiti nakon Versajskog mira, te zbog velike ekonomske depresije, njemacko je gospodarstvo krajem 1920-ih doživjelo kolaps. Protudemokratske snage, imale su sve vecu potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom 1932. nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova.Adolf Hitler je 30.sijecnja 1933. imenovan kancelarom, a zakonom iz 23.ožujka 1933. parlament je prakticki ukinuo ustav Weimarske Republike.

      Tako je nastupio Treci Reich, kojim su vladali nacisti i koji je trajao 12 godina (1933 - 1945). Hitler je 1934 stekao apsolutnu vlast jer je postao I predsjednik.      Hitlerova politika pripajanja susjednih zemalja izazvala je 2.svjetski rat u Europi 1.rujna 1939. g odine. Njemacka je u pocetku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu europskog kopna, kao i znatan dio Rusije. Ipak, pritisnuta s dvije strane Rusijom I SAD-om, Njemacka je pocela gubiti rat. Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemacka je kapitulirala 8.svibnja 1945. godine. Poraz je doveo do velikih teritorijalnih gubitaka, 15 milijuna useljenika i 45 godina podijeljene Njemacke.

       Rat je izazvao uništenje 80% svih njemackih gradova s više od 100,000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo 1950-ih godina (tzv. Wirtschaftswunder ili gospodarsko cudo), a gradovi su postupno obnovljeni.

       Godine 1949. osnovane su dvije njemacke države:Zapadna Njemacka, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država, I Istocna Njemacka s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila Zapadnoj Njemackoj 1957. godine.13.kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni prostesti 1968 u Zapadnoj Njemackoj doveli su do novog uredenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija,ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt je najviše doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemacke.

      Nakon što su u Europi pali komunisticki režimi, Njemacka je ponovo ujedinjena 1990. godine. Njemacka je bila prva europska zemlja koja je poduprla neovisnost Hrvatske. Zajedno s Francuskom, Njemacka danas ima vodecu ulogu u Europskoj uniji.

Njemacka se dijeli na šesnaest saveznih država

 (Bundesland):Baden-Wurttenberg

Bavarska (Bayern

Berlin (grad-država)

Brandenburg

Bremen (grad-država)

DonjaSaska (Niedersachsen)

Hamburg (grad-država)

Hessen

Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern)

Poranje-Falacka (Rheinland-Pfalz)

SaarlandSaska (Sachsen)

Saska-AnhaltSchleswig-Holstein

Sjeverna Rajna

- Vestfalia(Nordrhein-Westfalen)

Tiringen (Thüringen)  

  Njemacka je ustavna savezna demokracija, ciji je politicki sustav naveden u "ustavu" iz 1949. koji se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). Njemacka imaparlamentarni sustav, gdje vladom predsjeda Bundeskancelar (savezni kancelar) kojeg bira parlament.

      Parlament se zove Bundestag (Savezna skupština). Zastupnici se biraju svake cetiri godine putem državnih izbora. Sustav izbora je proporcionalni s pragom a zastupanje je pol izravno i pol s lista. Kad se racuna koliko ce strake dobiti s lista uzmi se u obzir koliko su vec dobili izravno. 16 saveznih država Njemacke (Bundesländer) zastupaju se na saveznoj razini u ustanovi Bundesrat (Savezno vijece), koja - ovisno o predmetu - može utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje vrijeme se mnogo raspravlja o tome kakoBundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome i otežavaju efikasno upravljanje zemljom.

     Šef države je Bundesprezident (Savezni predsjednik), cije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavnicke dužnosti.

     U pogledu sudstva treba spomenuti Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim.

   Njemacka je treča gospodarska sila na svijetu nakon SAD-a I Japana, te gospodarski daleko najjaca država Europe.     Ipak, kapitalisticko gospodarstvo Njemacke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz place doveo je do akutnog problema nezaposlenosti, dok su njemacki umirovljenici izborili socijalne primitke koji nadmašuju doprinose od radnika.

Moderniziranje gospodarstva u istocnom dijelu Njemacke i dalje je skup i dugorocan problem, na koji zapadne savezne države godišnje troše oko 100 milijarda dolara.     Nedavno usvajanje zajednicke euripske valute i opca politicka i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.

 U Njemackoj živi najmanje 7 milijuna stranih državljana, u koje spadaju izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemacka je glavni cilj politickih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.Na sjeveru živi danska manjina, dok u saveznoj državi Brandenburg  živi malobrojna slavenska manjina po imenu Lužucki srbi. Frigijski jezik, koji se smatra najsrodnijim  engleskom, govori kao materinski oko 12,000 ljudi u Njemackoj. U seoskim podrucjima sjeverne Njemacke raširen je donjosaski jezik.

     Doseljavanjem se stvorila i znatna turska manjina. Ostale znacajne manjine su Hrvati,Talijani.Rusi i Poljaci. Njemacka je medu prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2.svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehnicke škole u Njemackoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25,000 eura po glavi stanovnika, Njemacka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav socijalnog osiguranja omogucuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.

     Njemacka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. U Njemackoj su rodeni skladatelji: Carl Maria von Weber, Jacques Offenbah, Schumann, Meldelssohn, Betoven, Bach, Brahms i Wagner ,književnici:  Goethe,Hoffman,Heine,Rilke,Mann,Brechti Schiler , umjetnici: :Durer, Ernst, Beuys I Baselitz, filozof  : Engels, Kant, Hegel, Marx I Nietzsche, znanstvenici: Robert Bunsen, Robert Kirchhoff, Immanuel Kant, Wilhelm Eduard Weber, Einstein, Hertz, Born i Planck te izumitelji Benz, Otto, Diesel i Daimler.