Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju puteva za Srednju Europu i Sredozemlja. Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica).Hrvatska je parlamentarna demokracija. Glavni grad je Zagreb (779.145 st.) koji je gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje. Kopnena površina je iznosi 56.542 km?, a površina teritorijalnog mora 31.067 km?.

Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika, od tih oko 90% čine Hrvati, a glavne nacionalne manjine su Srbi, Bošnjaci,     Mađari i Slovenci. Glavna religija je katoličanstvo.Hrvatska je kandidat za ulazak u EU i NATO. Hrvatska ima: jezera i     brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);     poš     umljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija)

Gradovi u Hrbvatskoj

 Hrvati su narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja        hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex        Chroatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko        kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058-1074.).

             Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća        mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor        izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje        oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod       Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom.

           Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.       Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu      Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva      se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio      Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područ      jima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio tada nove, Jugoslavije

            1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat      sa srpskim agresorom, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u     Ujedinjene narode kao punopravni član.

Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad* koji ima status županije:

.Zagrebačka

 Najveći je problem nesrazmjer izvoza i uvoza. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u       2006. i 2007. Devizne pričuve Republike Hrvatske su na kraju 2004. godine iznosile skoro 6,4 milijardi eura.U       Hrvatskoj je gotovo 300 000 nezaposlenih što iznosi oko 18% ukupne radne snage..

    Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. BDP po stanovniku u Zagrebu je otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Od prve sljedeće najrazvijenije i najbogatije regije Istre glavni je grad, mjereno po BDP-u per capita, također gotovo trostruko bogatiji. Drugi i treći grad (Split i Rijeka) su više nego trostruko u zaostatku za Zagrebom, dok su najnerazvijenija područja gotovo deset puta siromašnija i nerazvijenija od metropole. Gotovo u pravilu, najsiromašniji su dijelovi države oni koji su bili pod okupacijom tijekom rata, bez obzira na komparativne prirodne prednosti koje pojedini od njih imaju.

  Iz godine u godinu Hrvatska postaje sve prometno povezanija te je tako sredinom 2005. u promet puštena       dugoočekivana autocesta Zagreb – Split koja povezuje kontinent s obalom. U narednom razdoblju planira se dovršiti      autocesta Zagreb- Rijeka u punom profilu, nastavak autoceste Zagreb- Split do Dubrovnika te gradnja koridora 5C      kroz Slavoniju.

 U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2001. živjelo 4 437 460 stanovnika, 2 301 560 žena i 2 135 900 muškaraca. Prosjećna starost stanovništva je 39.3 godine (muškarci 37,5, žene 41,0).

Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (89,6%). Glavna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak manjina svaka pokriva manje od 0,5% stanovništva.

Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98.5%

Najzastupljenija vjeroispovjest je katolička. Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno pokrivaju manje od 1% stanovništva.

Službeni jezik je hrvatski, koji pripada među južnoslavenske jezike i koristi latinično pismo

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika.